U novije vrijeme zahvaljujući brzom razvoju elektronike i znatnom pojeftinjenju samih elektroničkih komponenti postalo je moguće konstruirati pouzdana i točna elektronička brojila električne energije. Glavne prednosti elektroničkih brojila su mogućnost postizanja užih granica pogrešaka, rad sa većim brojem tarifa, daljinsko očitavanje stanja brojila i programiranje parametara preko lokalne mreže (npr. IEC 1142), integracija većeg broja funkcija u jednom uređaju (uklopni sat, MTK* prijemnik, maksigraf, mjerenje jalove energije itd.) i automatska kalibracija. Ove prednosti elektroničkih brojila smanjuju ukupnu cijenu zato što su sve funkcije brojila integrirane, omogućavaju racionalnije trošenje električne energije većim brojem tarifa, smanjuju troškove očitavanja, i dr.
Princip rada elektroničkih brojila se zasniva na množenju uzoraka struje i napona određenim vremenskim intervalima i njihovom zbrajanju.
Električna energija matematički predstavljena formulom:
aproksimira se zbrojem:
gdje je:
- W Akumulirana energija [Ws]
- Uzorak napona u trenutku
- Uzorak struje u trenutku
- Vrijeme između dva uzastopna uzorkovanja struje i napona
*Mrežno Tonska Komanda (MTK) – signal kojim se putem elektroenergetske mreže vrši prebacivanje tarifa na brojilima.
SLIKA 1-1: UZORKOVANJE STRUJE I NAPONA
SLIKA 1-2: APROKSIMACIJA FUNKCIJE SNAGE
Elektroničko brojilo se u principu sastoji iz dva osnovna dijela: analognog i digitalnog. Između ovadva dijela nalazi se analogno-digitalni pretvarač. Glavni zadatak analognog dijela je dovođenje struje i napona trošila čija se potrošnja mjeri u granice prihvatljive za analogno-digitalni pretvarač. Digitalni dio sklopa obrađuje podatke dobivene iz analogno-digitalnog pretvarača. Naravno, analogni i digitalni dio sklopa nisu strogo odvojeni i kao takve ih ne treba promatrati.
Principijelno elektronička brojila se mogu konstruirati na dva različita načina. Glavna razlika je u mjestu gdje se sama energija mjeri. Svaki od ovih načina zahtijeva mikrokontroler kao neophodan dio sklopa.
Prvi način mjerenja podrazumijeva mjerenje energije u posebnom predsklopu nakon kojeg se nalazi mikrokontroler. Mjerenje se može zasnivati na Hallovom efektu, analognim množilima, i sl. Nakon predsklopa dolazi mikrokontroler. Mikrokontroler iz predsklopa dobiva informaciju u obliku niza impulsa, od kojih svaki predstavlja kvant potrošene energije, a čija je frekvencija proporcionalna snazi. Mikrokontroler zbraja potrošenu energiju, ispisuje rezultat na LCD displej i komunicira sa perifernim uređajima. Ovakav način mjerenja je prikazan na Slici 1-3.
SLIKA 1-3: MJERENJE EL. ENERGIJE PREDSKLOPOM
Drugi način je mjerenje električne energije samim mikrokontrolerom (Slika 1-4) koji u ovom slučaju između ostalog mora sadržavati analogno-digitalni pretvarač i mora raditi na dovoljno visokoj frekvenciji. Na ovaj način predsklop postaje suvišan.
SLIKA 1-4: MJERENJE EL. ENERGIJE MIKROKONTROLEROM
Odabir jedne od dvije metode ponajprije ovisi o mogućnostima mikrokontrolera. U drugom slučaju mikrokontroler mora biti sposoban izvršiti veliki broj zadataka u malom vremenu: uzorkovanje napona i struje, računanje, ispis, upravljanje perifernim uređajima, itd. Ovo može biti ograničavajući faktor ukoliko se mogućnosti mikrokontrolera u potpunosti iskoriste prije nego što su implementirane sve zamišljene funkcije brojila, npr. daljinska komunikacija.
45.251854
19.400976